Poštovani čitatelji,

Rad na pripremi trećeg ovogodišnjeg, a ukupno desetog broja „Pčele“, priveden je kraju i očito je bio uspješan, čim ga imate u rukama i upravo čitate. Na taj smo način ispunili svoje obećanje o najmanje tri broja u ovoj godini. Obećano – urađeno Pčele i fratri Ovaj časopis je financiran od strane USAID’Farma II Našem malom uredništvu, ali ne samo njemu nego i svima vama – općinskim pčelarskim udrugama i Savezu pčelara „Kadulja“, podjednako – obveza je i zadaća pobrinuti se za njegov izlazak i u sljedećoj godini. Za ovogodišnja tri broja još jednom velika hvala USAID/ Farma II na financijskoj pomoći. Zaista, VELIKA HVALA. I ovaj je broj koncipiran na uobičajen način. U rubrici Tema broja obrađen je bršljan, vrlo zanimljiva biljka za koju većina ljudi nikad ne bi pomislila da i ona može biti medonosna. Slijede dva priloga u rubrici Susreti. Naši sugovornici bili su Ivan Miličević iz Posušja i Karlo Palac iz Gruda. S posuškim pčelarom razgovarali smo o njegovu izumu trajnih satnih osnova, izrađenih na bazi posebne mješavine različitih materijala. Uz to smo, naravno uz njegovu pomoć, predočili temeljna pojašnjenja o satnim osnovama. S drugim sugovornikom iz ovog broja, Gruđaninom Karlom Palcem, razgovarali smo o njegovim pčelarskim iskustvima i aktivnostima, ali i o ukupnoj pčelarskoj situaciji kod nas. Ovim smo razgovorima zaokružili svoje putovanje po općinskim pčelarskim udrugama koje su učlanjene u Savez pčelara „Kadulja“ ili se spremaju to učiniti. Razgovarali smo, dakle, s predstavnicima pčelarskih udruga iz Ljubuškog, Čapljine, Neuma, Mostara, Čitluka, Posušja, Stoca, Ravnog, Širokog Brijega, Livna, Tomislavgrada i Gruda. Nismo nikoga zaboravili ili, ne daj Bože, preskočili, a ako časopis nastaviti izlaziti, čemu se usrdno nadamo, sugovornike i teme birat ćemo ponajprije po zanimljivosti i stručnosti. Iduća rubrika, Stručni prilozi, popunjena je prilozima naših suradnika iz Hrvatske. O uvozu meda u Hrvatsku i izvozu iz Hrvatske, piše naš stari suradnik Dražen Lušić, a Gordana Hegić, naša nova suradnica, o korisnosti propolisa te o drugim pčelinjim proizvodima kao spasu za oštećenu kožu. Naš dugogodišnji suradnik Josip Križ, ovaj put govori o tome što sve treba učiniti i koje uvjete osigurati da bi pčele dobro zimovale. Na početku rubrike Pčelarske novosti i zanimljivosti prilog je prenesen s portala Slobodne Dalmacije, iz pera njihove novinarke Milene Budimir, u kome se govori o značenju pčela za našu civilizaciju, o njihovoj velikoj ugroženosti i potrebida se zaštite, te o nekim zanimljivostima vezanim za pčele uopće, za koje nije baš sigurno da ste ih znali. Provjerite! Pogled. ba je portal s kojeg smo prenijeli prilog o australskoj studiji koja je pokazala kako pčelinji otrov uništava stanice raka dojke. O proizvodnji i korisnosti pčelinjeg otrova pisali smo u prethodna dva broja „Pčele“, pa nam je na neki način drago što smo, kad vidimo ovakve znanstvene rezultate, toj temi posvetili te retke. U rubrici Zapisa iz prošlosti i o prošlosti pišemo o jako zanimljivoj, ali dugo godina pomalo potiskivanoj temi, o velikom pomoru pčela u Hercegovini i dolini Neretve početkom 1988. godine. Obrađujemo je na način da sučeljavamo stavove triju strana. Jedne, koju predstavlja tadašnji mostarski tjednik „Sloboda“, koja kao izravnog krivca ultimativno proglašava pogače „Medina-F“, osječkog proizvođača. Druge, koju predstavlja list „Hrvatska pčela“, koja u svom broju 4/1988. donosi odgovor na pisanje „Slobode“, u kome se relativizira i dovodi u pitanje tvrdnja da je osječka pogača krivac za pomor pčela, te napominje kako bi valjalo znanstveno istražiti bolest varoozu kao mogućeg uzročnika pčelinjeg pomora. Treća strana je mišljenje pokojnog posuškog profesora i pčelara Ivana Budimira, koji je značajno bliži stavovima zagrebačkog negoli mostarskog časopisa. U zaključnim recima ovog priloga iznosimo i svoje skromno mišljenje o ovoj temi, ne zatvarajući mogućnost novih stavova i mišljenja o ovoj temi. Rubriku Med u kulinarstvu zaključujemo s tri „medna“ recepta, odnosno jela s medom kao slatkim dodatkom. I to bi bilo to. Za ovaj put, za ovaj broj. Odmah po njegovu izlasku iz tiska, započet ćemo s pripremama i prikupljanjem materijala za sljedeći, jedanaesti broj, vjerujući da će on svjetlo dana ugledati u početnim mjesecima 2021. godine. Ali, nije samo do nas. Malo je i do vas. I vaše svekolike pomoći da to ostvarimo. Do tada, želimo vam sretno i uspješno pčelarenje. Doviđenja, nikako zbogom. Iz navedenih razloga, naravno.